HOLOGRAFSKI UNIVERZUM PDF

Ako dozvolimo, za svrhu ove rasprave, da je super-hologram jedan matriks koji je rodio sve ostalo u naem univerzumu, na kraju krajeva, on sadri svaku subatomsku esticu koja postoji i koja je ikada postojala svaki mogui oblik materije i energije, od snjene pahulje pa do kvazara, od plavog kita pa do gama zraka. Na ovo se moe gledati kao na kosmiku robnu kuu Svega to Postoji. Iako Bohm priznaje da mi nemamo naina da saznamo ta sve jo lei sakriveno u ovom superhologramu, on se usuuje da tvrdi kako nemamo razloga za pretpostavku da ovaj hologram ne sadri i mnogo vie. Ili kako on kae, moda je ovaj superholografini nivo realnosti samo jedna obina pozornica iza koje lei jedan beskonaan potencijal za dalji razvoj. Bohm nije jedini naunik koji je zakljuio da je na univerzum jedan superhologram.

Author:Mokus Mokasa
Country:Bosnia & Herzegovina
Language:English (Spanish)
Genre:Technology
Published (Last):3 July 2013
Pages:123
PDF File Size:11.94 Mb
ePub File Size:5.78 Mb
ISBN:414-4-13118-623-4
Downloads:37148
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Tojaktilar



Ako dozvolimo, za svrhu ove rasprave, da je super-hologram jedan matriks koji je rodio sve ostalo u naem univerzumu, na kraju krajeva, on sadri svaku subatomsku esticu koja postoji i koja je ikada postojala svaki mogui oblik materije i energije, od snjene pahulje pa do kvazara, od plavog kita pa do gama zraka. Na ovo se moe gledati kao na kosmiku robnu kuu Svega to Postoji.

Iako Bohm priznaje da mi nemamo naina da saznamo ta sve jo lei sakriveno u ovom superhologramu, on se usuuje da tvrdi kako nemamo razloga za pretpostavku da ovaj hologram ne sadri i mnogo vie. Ili kako on kae, moda je ovaj superholografini nivo realnosti samo jedna obina pozornica iza koje lei jedan beskonaan potencijal za dalji razvoj.

Bohm nije jedini naunik koji je zakljuio da je na univerzum jedan superhologram. Radei nezavisno na polju istraivanja rada mozga, neurofiziolog Karl Pribram, iz Stanforda, takoe je postao uvjeren o holografskoj prirodi realnosti. Pribrama je privukao holografski model kada je rjeavao zagonetku kako i gdje je memorija uskladitena u mozgu. Decenijama su raznovrsne studije pokazivale da umjesto da je memorija ograniena na jedno specifino podruje u mozgu, ona je u stvari rasprostranjena po cijelom mozgu.

U seriji eksperimenata u orjentaciji, dvadesetih godina prolog vijeka, naunik koji se bavio prouavanjem mozga, Karl Lashley, zakljuio je da bez obzira koji dio mozga je odstranio pacovu, nije bio u stanju da uniti njegovu sposobnost ostvarivanja specifinih i kompleksnih radnji kojima je bio nauen neposredno pred operaciju. Jedini je problem bio da niko nije bio u stanju da prui objanjenje mehanizma cjeline svakog djelia, odnosno prirode skladitenja memorije.

Kada se Pribram, ezdesetih godina prolog vijeka, sreo sa pojmom holografije, zakljuio je da je naao objanjenje za kojim je tragao ovaj naunik, koji je prouavao rad mozga. Pribram vjeruje da memorija nije inkodirana u neuronima nervnim elijama ili grupama neurona, nego u unakrsnoj strukturi koju obrazuju nervni impulsi kad struje kroz mozak, tj.

Drugim rjeima, Pribram vjeruje da je mozak sam po sebi hologram. Pribramova teorija takoe objanjava zato ljudski mozak moe da uskladiti toliko mnogo informacija, na tako malom prostoru.

Utvreno je da ljudski mozak ima sposobnost da upamti preko 10 milijardi bit-a jedinica memorije prim. Slino tome, takoe je otkriveno da pored ostalih sposobnosti, hologrami posjeduju nevjerovatan kapacitet za skladitenje informacija jednostavno promjenom ugla pod kojim dva laserska snopa padaju na odreeni dio fotografskog filma, mogue je sloiti nekoliko razliitih slika na istom mjestu.

Ve je dokazano i to, da se na samo jednom kvadratnom centimetru filma moe uskladititi i do 10 milijardi bit-a informacije. Naa izvanredna sposobnost da izvuemo potrebnu informaciju iz ogromnog skladita nae memorije postaje razumljiva ako na mozak funkcionie na holografskom principu. Ako vas prijatelj upita na ta prvo pomislite kad on izgovori rije zebra, vi ne morate da preturate dugo po nekom ogromnom cerebralnom dosijeu, da bi doli do odgovora.

Umjesto toga asocijacije prugasta, slina konju, i afrika ivotinja, momentalno e vam pasti na pamet. Jedna od najnevjerovatnijih karakteristika naina ovjekovog razmiljanja je ta, to je svaki djeli jedne informacije u meusobnoj korelaciji sa svim ostalim djelovima informacije; a to je i jedna od karakteristika holograma, jer svaki djeli holograma je beskrajno isprepleten sa svim ostalim djelovima, i to je moda najbolji prirodni primjer jednog sistema meusobne korelacije.

Uskladitenje memorije nije jedina neurofizioloka zagonetka koja postaje mnogo razumljivija kad se uzme u obzir Pribram-ov holografski model mozga.

Druga je, kako to mozak uspijeva da prevede lavinu frekvencija kojima je neprestano obasipan od strane ula svjetlosne vibracije, zvune vibracije itd.

Inkodiranje i dekodiranje vibracija je upravo ono to hologram najbolje radi. Upravo zato to hologram i funkcionie kao neka vrsta soiva tj. Jedan veliki broj dokaza sugerie da se mozak koristi holografskim principima prilikom obavljanja svoje funkcije. Pribramova teorija zadobija sve veu podrku meu neurofiziolozima. Argentinsko italijanski naunik, Hugo Zucarelli, nedavno je proirio ovaj holografski model i na svijet akustinih fenomena. Zauen injenicom da su ljudi u stanju da lociraju izvor zvuka bez potrebe da okrenu svoju glavu, ak i u sluaju da uju na samo jedno uho, Zucarelli je otkrio da se ova sposobnost moe da objasni holografskom teorijom.

Zucarelli je takoe razvio tehnologiju holografskog zvuka, odnosno tehniku snimanja zvuka koja je u stanju da reproducira akustine tonove sa jednim izvanrednim realizmom. Pribramovo vjerovanje da na mozak matematiki konstruie tvrdu, odnosno, opipljivu realnost oslanjajui se na prijem vibracija, takoe je zadobio veliku eksperimentalnu podrku. Naunici su otkrili da su naa ula osjetljivija na mnogo iri spektar frekvencija, nego to se to prije smatralo. Tako su npr. Ova otkria sugeriu da se u holografskom domenu mozga ove vibracije razvrstavaju, sortiraju i pretvaraju u konvencionalnu percepciju.

Pribramovog holografski model najvie zapanjuje, kada se povee sa Bohm-ovom teorijom. Jer ako je vrstoa svijeta samo njegova sekundarna osobina, i ono to je tamo je, u stvari, samo jedan oblak frekvencija, i ako je i mozak samo jedan hologram koji samo odabira i razvrstava neke od vibracija iz ovog oblaka i matematiki ih pretvara u percepciju, ta je to onda objektivna realnost? Ili, jednostavno reeno, ono to nazivamo objektivnom realnou ne postoji.

Istonjake religije ve odavno dre da je materijalni svijet Maya, samo jedna iluzija, i to to mi mislimo kako se nalazimo i kreemo u fizikom svijetu, - i to je jedna iluzija. Mi smo u stvari prijemnici koji plutaju po kaleiodoskopinom okeanu vibracija, i ono to mi izvuemo iz njega i pretvorimo u fiziku tj.

Ovu novu i frapantnu sliku realnosti, koja je sinteza Bohm-ovih i Pribram-ovih gledita, danas nazivaju holografskom paradigmom". Dok je mnogo naunika pozdravilo ovu teoriju samo sa jednim hladnim skepticizmom, ima dosta i onih koje je ona oduevila.

Jedna mala grupa naunika, koja se sve vie i vie iri, vjeruje da je ovo najprecizniji model koji je nauka o realnosti mogla ikada da dosegne. I jo vie, mnogi vjeruju da ovo moe da rijei neke od misterija koje nauka nikada prije nije bila u stanju da objasni, odnosno da je dolo vrijeme kada i na paranormalno moemo da gledamo kao na sastavni dio prirode. Mnogi naunici, ukljuujui Bohm-a i Pribram-a, primjetili su da mnogi para-psiholoki fenomeni postaju mnogo razumljiviji, ako imamo u vidu holografsku paradigmu.

U univerzumu u kome su individualni mozgovi u sutini nedjeljivi djelovi jednog veeg holograma i sve je beskrajno isprepleteno, telepatija je samo jedan obian pristup jednom od nivoa holograma. Oigledno je mnogo lake za razumjeti kako informacija moe da putuje od uma individue A do uma individue B, na velikim razdaljinama, a takoe objanjava i mnoge nerjeene zagonetke na podruju psihologije. Posebno, kako tvrdi naunik Grof, holografska paradigma nam nudi i bazu za razumjevanje mnogih zbunjujuih fenomena koji se javljaju kod pojedinaca za vrijeme promjenjenog stanja svijesti.

Pedestih godina prolog vijeka, dok se bavio istraivanjem na temu upotrebe LSD-a u psiho-terapijske svrhe, Grof je imao jednu pacijentkinju koja je iznenada postala uvjerena da je preuzela identitet jednog praistorijskog reptilskog bia, enskog pola. Za vrijeme ove svoje halucinacije, ona ne samo da je detaljno opisala kako se osjeala inkapsulirana u tom obliku, nego je i primetila da muki pripadnici ove rase imaju na glavi djelove koe arolikih boja, koji podsjeaju na riblju krljut.

Ono to je najvie zapanjlilo Grofa, bilo je to da ova ena nije imala apsolutno nikakvo predznanje o ovim stvarima.

U jednom kasnije razgovoru sa jednim zoologom, ovaj je potvrdio kako odreene vrste reptila imaju na glavi arene krljuti, i te boje imaju vanu ulogu u seksualnom uzbuivanju enki. Iskustvo ove pacijentkinje nije jedino. Za vrijeme svog istraivanja, Grof se susreo sa mnogo primjera regresije pacijenata i njihove identifikacije sa gotovo svakom ivom vrstom evolutivnog stabla. On je takoe otkrio da je kroz ova iskustva saznao i mnogo do tada nepoznatih zoolokih detalja, koji su se kasnije ispostavili kao tani.

Regresija ljudske svijesti u ivotinjsko carstvo nije jedini psiholoki fenomen s kojim se Grof susreo. On je imao i pacijente koji su uspjevali da dosegnu zonu neke vrste kolektivnog ili rasnog besvjea. Osobe koje nisu do tada imale mnogo edukacije odjednom su bile u stanju da u detalje opiu zoroasterske pogrebne rituale, ili neke scene iz indijske mitologije. U drugim sluajevima, pojedinci su podnijeli ubjedljive izvjetaje o svojim opaanjima za vrijeme vantjelesnih putovanja, letiminog bacanja pogleda na neke dogaaje iz budunosti kao i dogaajima iz svojih prolih ivota, odnosno, inkarnacija.

Tokom svog daljeg istraivanja, Grof je primjetio da se isti ovaj spektar fenomena javlja i u terapeutskim seansama bez koritenja droga, odnosno, hemijskih supstanci.

Zajedniki elemenat ovih iskustava bilo je prevazilaenje granica individualne svijesti osobe, premotavanje granica ega i vremena-prostora. Grof je nazvao ovakva iskustva transpersonalnim doivljajima, i ezdesetih godina prolog vijeka osnovao je jednu granu psihologije koja se zvala transpersonalna psihologija i koja se striktno bavila istraivanjem ovakvih fenomena. Iako je Grof-ova novoosnovana Asocijacija Transpersonalne Psihologije veoma brzo skupila oko sebe veliki broj zainteresovanih naunika i postala jedna respektivna grana psihologije, godinama ni Grof ni njegove kolege nisu uspjeli da ponude teoriju koja bi objasnila ove bizarne psiholoke fenomene kojima su sami bili svjedoci.

Ali i ovo se promjenilo sa pojavom holografske paradigme. Kako je Grof nedavno primjetio, ako je um dio jedne neprekidne cjeline, lavirint koji je u vezi ne samo sa svakim drugim umom koji postoji ili koji je postojao, kao i sa svakim atomom, organizmom i podrujem prostora i vremena, injenica je da je on u stanju da povremeno napravi upade u ove teritorije, i tako ni transpersonalna iskustva se ne ine vie toliko zagonetna.

Holografska paradigma takoe ima implikacije i u tzv. Keith Floyd, psiholog na Virginia Intermont koledu ukazuje da ukoliko je materijalitet realnosti samo jedna holografska iluzija, onda vie ne moemo ni da kaemo da je mozak taj, koji stvara svijest. Prije bi se moglo tvrditi da svijest kreira oblik mozga kao i tijela -- i svega ostalog oko nas to mi interpretiramo materijalnim. Ovakav zaokret u nainu gledanja na bioloku strukturu doveo je naunike do take na kojoj se i medicina kao i nae gledanje na proces iscjeljenja, moe takoe transformirati holografskom paradigmom.

Ako je fizika struktura tijela samo jedna holografska projekcija svijesti, onda je sasvim jasno da je svako od nas vie linoodgovoran za svoje zdravlje, nego to to moderna medicina priznaje. Ono na ta sada gledamo kao na jednu remisiju bolesti, odnosno povlaenje simptoma, moe u stvari da bude posljedica promjena u svijesti, koje opet uzrokuju promjene na hologramu tijela.

Slino tome, nove i kontraverzne tehnike ljeenja kao npr. U svojoj knjizi Pokloni Nepoznatih Stvari, biolog Lyall Watson opisuje svoj susret sa indonezijskom enom amanom koja je bila u stanju, izvodei jedan ritualni ples, da uini da jedna kompletna aleja drvea jednostavno ispari. Watson dalje kae da dok su on i ostali posmatrai zapanjeno posmatrali sve ovo, ena je uinila da se drvee ponovo vrati gdje je i prije bilo, onda opet da nestane, pa ponovo se pojavi i tako nekoliko puta zaredom.

Iako dananja nauka nije u stanju da objasni ovakve dogaaje, iskustva kao ova postaju mnogo jasnija ako je materijalna realnost samo jedna holografska projekcija. Moda se mi slaemo oko toga ta je tamo, a ta nije, zato to je ono to nazivamo koncenzus realnou formulisano i ratifikovano na nivou ljudske svijesti na kom su svi nai umovi neprekidno isprepleteni.

Ako je ovo istina, onda je to najznaajnija implikacija holografske paradigme od svih ostalih, jer to znai da iskustva kao ona to ih je Watson imao, nisu svakodnevna samo zato to mi nismo programirali svoju svijest tj. U holografskom univerzumu ne postoje nikakve granice koje nas spreavaju da promjenimo tkaninu realnosti.

Ono to mi percipiramo kao realnost, je samo jedno grubo platno koje eka na nas, da na njemu naslikamo sliku kakvu elimo. Sve je mogue, od savijanja kaike snagom naeg uma pa do fantastinih iskustava koje je Kastaneda doivljavao za vrijeme njegove interakcije sa Don Huanom, jer je arobnjatvo - nae od roenja steeno pravo. Sve ovo nije ni manje ni vie udnije od nae sposobnosti da ostvarujemo realitete kakve elimo, u naim snovima.

Mi smo maioniari, od roenja. I zaista, ak i nai najfundamentalniji stavovi o realnost postaju sumnjivi, jer u jednom holografskom univerzumu ak su i dogaaji koji na prvi pogled nemaju veze jedan s drugim, ve unaprijed bili odreeni.

Sinhronizam ili sluajnosti sa smislom, odjednom postaju jasni, a na sve u realnosti bi trebalo da se gleda kao na jednu metaforu, jer ak i najsluajniji dogaaji mogu da otkriju neku simetriju u svojoj pozadini. Da li e nauka prihvatiti Pribram-ovu i Bohm-ovu holografsku teoriju, ili e ona biti osuena na smrt, ostaje da se vidi.

Meutim, ono to se sa sigurnou moe rei, ona je ve ostavila jak utisak na nain razmiljanja mnogih naunika. I u sluaju da se dokae da holografski model ne prua najbolje objanjenje za momentalnu komunikaciju, kada dvije subatomske estice meusobno alju informacije jedna drugoj, u najmanju ruku, kako primjeuje Basil Hiley, profesor fizike sa londonskog Birbeck koleda, Aspect-ovo otkrie pokazuje da moramo biti spremni da uzmemo u obzir radikalno nove poglede na realnost.

PHARMACOLOGY SATOSKAR FREE PDF

Holografski univerzum: Sa one strane mozga

Moshakar Snezana Strkovska violetova PEAT is a method that through certain exercises helps you process the accumulated load that we all carry from before, since childhood or even before. Newer Post Older Post Home. She came to my life and transformed it completely. Slavinskog, psychologist, a master of spiritual technologies and a practitioner where she has completed successfully the educational program for becoming a certified Processor holografskki PEAT technique.

HOWARD JACOBSON UN AMORE PERFETTO PDF

VIDIMO REP, NE I LAVA

.

ISO 10077-2 PDF

Holografski univerzum

.

ASTM D2290 PDF

Holografski univerzum: s one strane mozga

.

Related Articles